Kad sam se prvi put susrela s egipatskom kulturom, tamo negdje u 5. razredu osnovne škole, najviše su me zanimale piramide i mumije. Dosta godina poslije, točnije 2011., prvi sam put u životu vidjela mumiju. Bilo je to u British Museum u Londonu, a posebno me oduševilo što je jedna od izloženih mumija bila Kleopatra!
Mumija Kleopatra i pripadajućim oslikanim sarkofagom
Kad sam prvi put čula za izložbu “Mumije: mit ili znanost” u Arheološkom muzeju, znala sam da ću ići, tim više što se izložba uz razne predmete, edukativne plakate i filmove (među njima i dokumentarni film o zagrebačkim mumijama) ima i 4 ljudske mumije i 5 životinjskih, kao i razni dijelove ljudskog tijela, što inače nije u stalnom postavu muzeja.
O mumijama
Mumija je sasušeno ljudsko ili životinjsko tijelo obrađeno i konzervirano postupkom koji nazivamo ‘mumificiranje’. Egipćani su svoje mrtve mumificiranju tijekom tri tisuće godina trajanja njihove civilizacije. Bio je to obredni postupak kojim je mrtvoj osobi omogućen vječni život u nevidljivom svijetu Duatu. Oni su na taj način duši mrtvoga omogućavali vječni život u nevidljivom svijetu.
Mumija nepoznatog muškarca koja datira između 800. i 840. godine prije Krista, u vrijeme kad je mumificiranje doseglo svoj vrhunac što se vidi prema načinu mumificiranja i organa koji su nakon tog procesa vraćeni u tijelo
U početku se proces mumificiranja vršio samo na faraonima. Vjeruje se da je prvi od njih bio mitski faraon Oziris koji je pobijedio smrt nakon što mu je zli bog Set raskomadao tijelo. Egipćani su željeli sačuvati onoga koji je pobijedio smrt.
Kasnije je mumificiranje dopušteno svim ljudima, osim onima koji su osuđeni na dugu smrt ili su bili lišeni života poslije smrti.
Proces mumificiranja
Egipćani su vjerovali u zagrobni život. Od tud i potječe proces mumificiranja. Kad bi osoba umrla, organi bi joj se vadili s lijeve strane jer se vjerovalo da je ta strana povezana s istokom, sa svim bolestima i svim lošim. Zanimljivo je da se mozak vadio kroz nos (na što je jedno dijete vodiča pitalo čemu to, “pa ne ide na modnu reviju” :)). Organi su odlagani u kanopske vaze te su također mumificirani zbog vjerovanja da su prepreka zagrobnom životu, ali svejedno trebaju ostati uz pokojnika. Nakon tog procesa tijelo bi se sušilo 30 do 40 dana, a potom punilo piljevinom ili pijeskom.
Kanopske vaze
Korištene su i broje tekućine i kemikalije: voda, alkohol, natron, tamjan, cimet, smola, ulja i masti. Cimet i tamjan su služili za sprečavanje neugodnih miris, dok se uljima polijevalo kako bi se konačno konzerviralo. Tijelo je zamatano u lanene trake.
Neke su mumije imale i amulete, predmete koji su se za života nosili u sklopu nakita, a služili su kao zaštita mumije. Najčešći su amuleti skarabeji, kukci koji pred sobom kotrljaju kuglicu izmeta iz kojeg su rođeni. Egipćani su tu kuglicu poistovjećivali sa Suncem, ‘vatrenom kuglom’ koja u sebi nosi zametak svega živoga. Skarabeji su tako postali jednim od najpoznatijih simbola drevnog Egipta.
Skarebeji
Mumije kraljevskog podrijetla zamatene su s dlanovima položenima na prsima, a običnim su ljudima ruke bile na abdomenu ili spuštene uz tijelo.
Životinjske mumije
Uz četiri ljudske mumije izloženo je i pet životinjskih. Tradicija mumificiranja životinja bila je rasprostranjena jednako kao i tradicija mumificiranja ljudi, no započela je kasnije što zbog skupoće mumificiranje, što zbog kasnijeg razvijanja kultova životinja. Osnovni razlog mumificiranje upravo je kult božanstva.
Ponekad su mumificirane kao žrtva bogu, no češće su poistovjećene s egipatskim bogovima. Egipatska je mitologija povezana s kultom štovanja životinja pa su i njihovi bogovi ili poluljudi-poluživotinje ili životinje. Tako je bog Tot ibis, božica Bastet mačka, Anubis je pas ili šakal… Tim je životinjama pridavana važnost i u stvarnom životu.
Upravo ova izložba ima mumiju ptice ibis, mačke, krokodila…
Mumija mačke
Zanimljiva izložba
Iako sam oduvijek opčinjena mumijama i egipatskom kulturom, nepristrano mogu reći kako je ova izložba vrijedna posjeta. I ne samo izložba – cijeli muzej. Ulaznica je jedinstvena za cijeli muzej pa odrasli za 20 kuna, a djeca, studenti i umirovljenici za 10 mogu vidjeti i stalni postav muzeja koji obuhvaća prapovijesnu, egipatsku, grčku i rimsku zbirku.
Još vam predlažem da idete subotom jer od 15h kreće besplatna (a zanimljiva i edukativna) tura koju vode studenti muzeologije.
Pričam ti priču 